Teret koji se prevozi cestom, željeznicom ili morem podložan je vanjskim silama zbog ubrzanja, usporavanja i promjena smjera, kao što je skretanje.
Te sile će pokušati pomaknuti jedinični teret u istom smjeru kao sila. Na primjer, teret na kamionu koji ubrzava bit će izložen sili prema stražnjem dijelu kamiona i može pasti ako nije osiguran.
Teret će tijekom transporta biti izložen silama koje će ga pokušati pomaknuti naprijed, nazad, u stranu i, u nekim ekstremnim situacijama, okomito.
Kretanje tijekom pomorskog prijevoza
G-sile
Kretanje tereta općenito izazivaju dvije sile: ubrzanje i usporavanje.
G-sile na teret rezultat su kretanja nosača tijekom ubrzanja usporavanja, zavoja ili kretanja broda zbog utjecaja valova.
Pod utjecajem tih sila, teret će se htjeti pomaknuti u smjeru G-sile.
G-sile se razlikuju ovisno o smjeru kretanja.
način prijevoza
Naprijed
Unatrag
Postrance
Cestovni prijevoz
0.8
0.5
0.5
Pomorski prijevoz
1
1
1
Željeznički prijevoz t
1-4
1-4
0.5
od 0,5 G Bočno ubrzanje u cestovnom prometu odgovara nagibu od 30°.
G-sila željeznicom može doseći vrijednost do 4-G, manevriranjem željezničkih vagona.
Trenje
Trenje između tereta i poda nosača također ima utjecaj na kretanje tereta. Svaka kombinacija teret/noseći pod (npr. drvo na drvu ili metal na drvu).
ima različitu vrijednost trenja. Ova vrijednost je pokazatelj koliko se lako teret može početi pomicati.
Na primjer: Trenje po kombinaciji materijala prikazano je kao koeficijent trenja (µ). Vrijednost 1 pokazuje da nema kretanja, a vrijednost 0 je slobodno kretanje bez ikakve sile trenja.
